Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić izjavio je u Istočnom Sarajevu, na obilježavanju 26 godina od stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, da očekuje zadovoljenje pravde kroz nastavak istrage, te da u ovom predmetu dođe do pravosudnog procesa.
Kojić je napomenu da je obustavljena istraga u ovom predmetu, da su 2012. godine Ministarstvo unutrašljih poslova /MUP/ Republike Srpske i predstavnici pravnih zastupnika porodica uložili prigovor, ali da pravosudne institucije ne odgovaraju.
“Mi smo poslali dopis Tužilaštvu BiH i tražimo da nas izvijesti koje su korake preduzeli. Ne znam zašto se pojedinci u Federaciji BiH /FBiH/ boje da dođe do pravosudnog procesa. Ako na sva usta pričaju kako se nije desio zločin u Dobrovoljačkoj, imaju priliku da čak i pred ovakvim pravosuđem to dokažu”, naveo je Kojić.
Kojić napominje da je Haški tribunal dao jasne oznake da ima dovoljno dokaza da se ovaj predmet procesuira pred pravosudnim institucijama na nivou BiH, a dobijeni odgovor je obustavljanje istrage.
“Svima ovdje treba pravda. BiH nije država u kojoj su Srbi ravnopravan narod i sve to dolazi od Bošnjaka i ovakvih postupaka, kao što je neprocesuiranje zločina. Mi očekujemo da Tužilaštvo BiH upriliči sastanak i da nas upoznaju o tome šta se radilo do sada na predmetu Dobrovoljačka ulica. Pravosudne institucije trebalo bi da zastupaju pravičnost, pravdu i jednakost građana pred zakonom, što nažalost sada nemamo”, rekao je Kojić.
Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Milomir Savčić naglasio je da svaki narod treba da obilježava stradanje svojih sunarodnika na mjestu gdje se taj događaj i desio.
“Ukoliko ne možemo mi, neće moći ni drugi i ja drugi odgovor ne vidim. Treba postići taj dogovor. Mogu zamisliti šta bi se desilo da mi uskratimo pravo drugim narodima na obilježavanje stradanja na tim mjestima. Čitav svijet bi se digao na nas, izmislili bi neka nova pogrdna imena za nas i bili bismo žigosani na najmonstruozniji način”, navodi Savčić.
Savčić ističe da se 26 godina čeka na zadovoljenje pravde, a posebno porodice stradalih to čekaju, kao i da se kaže istina o tome šta se desilo, ali ni toga nema.
“Na drugoj strani imamo besmislenu, uvredljivu tvrdnju da su 2. i 3. maja jedinice JNA pokušale da izvrše okupaciju Sarajeva i udar na Predsjedništvo BiH. Moramo se i dalje boriti za utvrđivanje istine”, naglasio je Savčić.
Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Nenad Vuković poručio je da Srbi nisu agresori i da vojnici koji su prije 26 godina stradali u Dobrovoljačkoj ulici nisu krenuli da zauzmu Predsjedništvo BiH.
Vuković je izrazio zahvalnost svim pojedincima koji sve godine nakon rata obilježavaju važne datume, te istakao da je to dužnost srpskog naroda i zavjet.
“Predstoji nam borba za istinu. Nisam siguran da smo bili najuspješniji u toj borbi za istinu. Jedan medijski rat smo izgubili, od 1992. do 1995. godine i možda desetak godina poslije ne baveći se ozbiljno ovim pitanjem. Ipak, postoji vrsta zadovoljstva da se Republika Srpska i njene institucije bave utvrđivanjem istine iz prethodnog rata”, naglasio je Vuković.
U okviru obilježavanje 26 godina od stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine kada su ubijena 42 pripadnika JNA, 71 ranjen, a 207 zarobljeno i mučeno u logorima, služen je parastos u Hramu Svetog velikomučenika Georgija u Miljevićima u Istočnom Sarajevu.
Nakon toga, kod Spomen-krsta vijence su položili predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović, izaslanik predsjednika Republike Srpkse Staša Košarac, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Milenko Savanović, gradonačenik Istočnog Sarajeva Nenad Vuković, predstavnici boračkih organizacija, kao i porodica nestalih.
Obilježavanju u Miljevićima prisustvovali su i poslanici parlamenta Srpske Marko Vidaković, Danijala Mrda, Miroslav Brčkalo, kao i predsjednik Srpske demokratske stranke Vukota Govedarica, predsjednik Skupštine grada Istočno Sarajevo Miroslav Lučić, načelnik opštine Istočno Novo Sarajevo LJubiša Ćosić, predstavnici privrednog, društvenog i kuluturnog života i brojni građani.
Srna